Usluge
Apikotomija
Apikotomija
Apikotomija je kirurški zahvat koji se prvenstveno koristi za liječenje dentalnih granuloma koji se ne mogu izliječiti jednostavnom devitalizacijom (ispunjavanjem kanala).
Apikotomija uključuje dva ključna koraka:
- Uklanjanje vrha korijena zuba koji je ozbiljno zaražen bakterijama.
- Ispunjavanje otvorene šupljine korijena biokompatibilnim materijalom (retrogradno zubno brtvljenje).
Terminologija
- Dentalni granulom: Kronična upala vrha korijena zuba.
- Korijen zuba: Dio zuba umetnut u alveolarnu kost, u kojem se nalazi zubna pulpa (vitalni dio zuba).
- Vrh korijena: Točka kroz koju živci i krvne žile ulaze u zub.
- Korijenski kanal: Kanal unutar korijena kroz koji prolaze živčana vlakna i krvne žile.
Apikotomija se izvodi uglavnom kako bi se trajno zatvorio korijenski kanal na vrhu, sprječavajući svaki mogući pristup bakterija. Iako je riječ o relativno invazivnom zahvatu, apikotomija nije posebno bolna i uvijek se izvodi pod lokalnom anestezijom.
Zašto se izvodi?
Apikotomija se izvodi u iznimno teškim slučajevima kako bi se izliječile značajne kronične upale na vrhu korijena zuba (npr. granulomi) i zubni apscesi. Da bi se granulom potpuno izliječio, potrebno je kirurško liječenje: obično je devitalizacija dovoljna za potpuno uklanjanje infekcije. Međutim, granulom mora biti podvrgnut apikotomiji kada se zub – iz anatomskih ili patoloških razloga – ne može devitalizirati.

Faze devitalizacije zuba
- Bolesni ili oštećeni zub.
- Bušenje i čišćenje.
- Uklanjanje krvnih žila i živaca do vrha zuba endodontskim iglama.
- Ispunjavanje kanala gutaperkom i pokrivanje krunicom (kapicom).
Bolesni zub ne može se devitalizirati u sljedećim okolnostima:
- Inficirani zub je već bio devitaliziran i ne može se ponovno liječiti.
- Korijenski kanal oštećenog zuba je blokiran nepomičnim klinom.
- Nemogućnost pristupa korijenskom kanalu standardnim kirurškim instrumentima tijekom devitalizacije.
- Zub zahvaćen granulomom je već inkapsuliran.
- Korijenski kanal je vrlo zavojit i zakrivljen.
Jedina alternativa devitalizaciji za liječenje granuloma je stoga apikotomija. Samo u iznimno teškim slučajevima, kada se inficirani zub ne može izliječiti niti apikotomijom niti devitalizacijom, vađenje zuba postaje jedino (i krajnje) rješenje.
Često postavljana pitanja
Indikacije
Osim za liječenje granuloma i zubnih apscesa, apikotomija se može izvesti u slučaju:
- Puknuća/ozbiljne traume korijena zuba
- Dentalnih cista
- Perforacije korijena
- Nepodnošljive zubobolje koja se ne može izliječiti drugim endodontskim tretmanima
- Upornim zubnim simptomima koji ne pokazuju nikakve patološke promjene na rendgenskim snimkama
Na kojim zubima se može izvesti?
Suprotno uvriježenom mišljenju, apikotomija se može izvesti i na prednjim zubima i na kutnjacima. Jasno je da je ovaj zahvat na sjekutićima ili očnjacima brži i jednostavniji jer ti zubi imaju samo jedan korijenski kanal. Apikotomija na kutnjacima, međutim, predstavlja veći izazov zbog većeg broja korijenskih kanala. Ako je granulom zahvatio umnjak, preporučuje se vađenje zuba.
Je li apikotomija bolna?
Zahvat apikotomije izvodi se ambulantno, uz lokalnu anesteziju. Zahvaljujući napretku u anesteziološkim postupcima, uklanjanje granuloma apikotomijom gotovo je bezbolno. Naravno, s obzirom na to da se radi o kirurškom zahvatu, zub može biti osjetljiviji u danima nakon zahvata, osobito na temperaturne promjene, u usporedbi s ostalim zdravim zubima.
Priprema za apikotomiju
Prije apikotomije, konzultacija i specijalistički pregled kod stomatologa od povjerenja su neizbježni. Kako bi se utvrdilo je li apikotomija potrebna, liječnik mora procijeniti zdravstveno stanje zuba i pažljivo procijeniti leziju uz pomoć radioloških studija (rendgenskih snimaka).
Dužnost liječnika je objasniti pacijentu točan postupak zahvata, te ga upoznati s mogućim rizicima i komplikacijama. Preporučuje se uvijek obavijestiti liječnika o eventualnim alergijama na lijekove ili materijale (npr. alergija na lateks, alergija na nikal), bolestima (prethodnim ili postojećim) te o mogućoj trudnoći (sumnji na trudnoću ili potvrđenoj trudnoći). Također, izuzetno je važno obavijestiti stomatologa ako pacijent uzima lijekove za liječenje određene bolesti.
Nekoliko dana prije apikotomije, pacijent bi trebao slijediti određene mjere opreza kako bi se smanjili rizici nakon zahvata.
Standardne smjernice koje treba primijeniti prije zahvata:
- Izvršavati redovitu oralnu higijenu ispiranjem usne šupljine dezinficijensima (npr. klorheksidin). Započeti tretman 3-4 dana prije apikotomije.
- Uzimanje antibiotika dan prije (ili dva dana prije) apikotomije može spriječiti moguće infekcije neposredno nakon zahvata. Antibiotik se izdaje isključivo uz liječnički recept.
- Uzimanje protuupalnog lijeka barem nekoliko sati prije apikotomije može pomoći u smanjenju boli i upale koja se može javiti nakon zahvata, čim anestezija prestane djelovati.
Prije početka apikotomije, uvijek je potrebno – i neophodno – postaviti stomatologu sva pitanja, iznijeti sve sumnje, zabrinutosti i nesigurnosti.